Nove tehnologije jedini spas za privredu

Problem s nedostatkom radne snage u Republici Srpskoj dostigao je svoj vrhunac puno prije nego što su to stručne analize predviđale, a zbog tektonskih poremećaja na tržištu rada poslovna zajednica je pod ogromnim pritiskom.

Ni nove procjene ne ukazuju na pozitivne pomake, jer se u narednih pet godina očekuje kako će se broj radno sposobnih stanovnika smanjiti za 45.000, prvenstveno zbog negativnog prirodnog priraštaja i migracije. Posljedice negativnog prirodnog priraštaja posebno se vide kod djece mlađe od 15 godina, a kojih je u periodu od 2006. do 2017. godine manje za 100.000.

- Do 2022. godine taj broj će se smanjiti za dodatnih 35.000. Prema procjeni baziranoj na podacima Eurostata, od 2019. do 2022. godine BiH će napustiti 210.000 ljudi, - stoji u analizi Unije udruženja poslodavaca RS, koja je danas predstavljena u Banjaluci.

Koliko su ranije projekcije bile pogrešne, tačnije koliko se situacija ubrzano pogoršala, najbolje govori podatak da je do 2021. godine bilo u planu da se iz zemlje odseli 31.000 ljudi, a da se već 2017. godine iz zemlje iselilo 36.000 njenih građana.

Sve to ostavlja ogromne posljedice na privredu, koja i dalje bilježi pozitivne pomake i rast, ali će, ukoliko se nešto drastično ne promijeni, biti prinuđena da povuče ručnu kočnicu.

Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže kako je poslovna zajednica na ovo upozoravala još prije tri godine, ali da nisu bili ozbiljno shvaćeni. Ipak, dodaje, izlaz postoji.

- Rješenja ima i ne slažem se da je situacija bezizlazna. Ako budemo radili u zajedničkom interesu i ako su nam namjere dobre, rješenje uvijek postoji. Moramo učiniti sve da se nastavi rast plata, a novi prostor je otvoren kroz usvajanje Zakona o podsticajima u privredi. S njim dolazi do smanjenja poreza i doprinosa, a sredstva fondova se neće umanjivati, - kazao je Škrebić.

Stevo Pucar, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, kaže kako se negativni trendovi ne mogu zaustaviti, već samo usporiti te da je u pitanju problem s kojim se suočavaju i druge zemlje na periferiji Evrope.

- Ono što bi bilo dobro uraditi u ovakvoj situaciji je pokušati obezbijediti da se radna mjesta zbog kojih naši ljudi odlaze, prenesu u naše zemlje i da veliki evropski proizvođači svoje pogone iz Njemačke i drugih zemalja preseljavaju kod nas. Sa druge strane, neophodno je stimulisanje privrede koja je još nedovoljno razvijena, a gdje bi ona pravila bolje proizvode s većom dodatom vrijednošću, što bi obezbijedilo i veće plate, - kazao je Pucar.

Saša Trivić, zamjenik direktora u kompaniji "Krajina klas" iz Banjaluke, kaže kako nedostatak radne snage pokušavaju nadomjestiti automatizacijom procesa.

- Zato smo se upustili u investiciju od 12 miliona maraka u nove tehnologije, iako nismo planirali. Zaustavili smo širenje jer nemamo garanciju da ćemo u budućnosti imati radnike, - kazao je on.

Boris Tolimir, zamjenik direktora u preduzeću "Exclusive Lingerie", kaže kako je automatizaciju puno teže sprovesti u industriji tekstila, kože i obuće.

- Sa Gradskom upravom Banjaluka smo krenuli u projekte opremanja kabineta u školama kako bi đaci na završetku školovanja stekli što bolje kompetencije i lakše ušli u proizvodni proces, - kazao je Tolimir, pišu Nezavisne.

Na jučerašnjem skupu pod nazivom "Tržište rada, stanje i izazovi" se diskutovalo i o održivosti i finansiranju sistema socijalne zaštite, poreskoj disciplini, drugom penzijskom stubu, formalizaciji sive zone.

Tagovi: