Velika srijeda je dan kada se u crkvi vrši obred osvećenja jeleja, jedne od sedam svetih tajni.

Danas se Crkva molitveno prisjeća žene grešnice koja je mirom pomazala Isusa Hrista u Vitiniji, u domu Simona gubavoga (Lk 7,36-50), a istovremeno se spominje i Judino izdajstvo, koje se zbilo nakon toga.Tokom svete tajne jeleosvećenja vjernici se pomazuju osvećenim uljem kao lijekom za tjelesno i duševno zdravlje.

Ovo je posljednji, puni, radni dan u nedjelji. Bilo je zabranjeno da žene šiju, baš kao i u cvjetnoj nedjelji. U Negotinskoj krajini čupao se burijan (biljka) za koji se vjerovalo da ima magijsku moć i da štiti od vještica.

Ova biljka je pored magijske, našla primjenu i u narodoj medicini. Ponegdje se i na veliku srijedu, farbaju uskršnja jaja. U kućama koje su u žalosti, jaja se boje u crno i nazivaju se kaluđeri.

U ponedjeljak je počela Velika, odnosno strasna sedmica, a tokom ove nedjelje nekada su vladale rigorozne zabrane koje su i te kako poštovane.

Strogo se pridržavalo posta, zabranjeno je pranje veša, veselje, pijanstvo, čak i odnosi između supružnika, jer se vjerovalo da će djeca začeta u tom periodu dobiti “fras”.

U crkvama se na bogosluženjima podsjeća na posljednje zemaljske dane Gospoda Isusa Hrista – njegovu izdaju, hapšenje i stradanje na krstu.

Ova nedjelja se zove strasna, jer na staroslovenskom riječ strast znači stradanje, trpljenje i bol.

(Žena Blic)